SKUPŠTINA SRBIJE ZAVRŠILA NAČELNU RASPRAVU O IZMENAMA IZBORNIH ZAKONA: Poslanici prešli na razmatranje amandmana
Dodajte Kurir u vaš Google izborPoslanici Skupštine Srbije danas nastavljaju sednicu na kojoj razmatraju set izmena i dopuna izbornih zakona. Zasedanje počinje je počelo u 10 časova u zgradi parlamenta u Beogradu, a u fokusu je objedinjena rasprava o više predloga koji, kako je navedeno, treba da doprinesu unapređenju izbornog procesa i sprovođenju preporuka ODIHR-a.
U sali su prisutni poslanici vlasti i opozicije, a rasprava se vodi o izmenama zakona koji se odnose na izbor predsednika, narodnih poslanika, lokalne izbore i rad Ustavnog suda.
Završena načelna rasprava o izbornim zakonima
Poslanici Skupštine Srbije završili su načelnu raspravu o izmenama seta izbornih zakona, koje je predložio poslanik SNS Miroslav Petrašinović u skladu sa preporukama ODIHR-a i sa ciljem poboljšanja izbornih uslova i prešli na raspravu o amandmanima.
Nastavak rasprave o izbornim zakonima
U Skupštini Srbije je nakon jednočasovne pauze nastavljena rasprava o izmenama seta izbornih zakona koje je podneo poslanik SNS Miroslav Petrašinović.
Određena jednočasovna pauza
U Skupštini Srbije proglašena je jednočasovna pauza, a poslanici su pri kraju načelne rasprave o izbornim zakonima koje je podneo poslanik SNS Miroslav Petrašinović.
U pitanju su predlozi za izmenu Zakona o izboru predsednika Republike, Zakona o izboru narodnih poslanika, Zakona o lokalnim izborima i izmene i dopune Zakona o Ustavnom sudu.
Tokom rasprave poslanici vlasti nastavili su da iznose argumente da će se tim izmenama unaprediti izborni proces po preporukama ODIHR-a, dok su poslanici opozicije ostali pri stavu da za poboljšanje izbornih uslova nema iskrene želje.
Poslanici vladajućih stranaka ocenili su i da se opozicija ponaša kontradiktorno, jer su njihovi predstavnici ranije tražili da se implementiraju preporuke ODIHR-a, a danas govore da neće da glasaju za njih.
Nastavljena rasprava o izbornim zakonima
Poslanici Skupštine Srbije nastavili su rad pošto je na početku sednice završen deo sa poslaničkim pitanjima, a u fokusu je ostala rasprava o setu izmena i dopuna izbornih zakona. U parlamentu se vodi objedinjena načelna debata o predloženim rešenjima koja se odnose na više izbornih propisa.
Poslanik Srpske napredne stranke Milimir Vujadinović poručio je da će vlast uraditi sve ono što je opozicija tražila, a ranije nije uradila.
- Ovo je posao gde mi radimo sve ono što ste vi tražili od nas i što vi niste uradili kada smo mi preuzimali vlast od vas. Nikada niste pokušali na ovaj način da izađete u susret Srpskoj naprednoj stranci i njenim koalicionim partnerima, i svi izborni procesi i tada i do danas su bili nekako po vašim pravilima, i svaki put smo vas po tim vašim pravilima pobeđivali - rekao je Vujadinović.
On je rekao da će i sada biti održana izborna utakmica po "njihovim pravilima" i da je jedva čeka.
- Ali gle apsurda, poštovani građani Republike Srbije. Pored svega što smo obezbedili na njihove zahteve, pored svega što smo omogućili kao njihova pravila, i dalje su protiv ovoga, i dalje opstruišu procese - rekao je Vujadinović.
Poslanik SNS Veroljub Arsić rekao je da je kolegama poslanicima iz "bivšeg režima" jasno da ne mogu da pobede ni na sledećim izborima.
- Ni takozvani studenti, koje su oni stvarali, koje su oni organizovali i za koje su čak i oni postali teret pa su od njih dobili pedalu - rekao je Arsić.
Poslanica SNS Ljubica Vranješ rekla je da vlast ozbiljno, odgovorno i sistematski uređuje izborni proces u skladu sa preporukama ODIHR-a i najvišim demokratskim standardima.
- Ovaj predlog zakona jasno propisuje da lica koja učestvuju u sprovođenju izbora moraju da prođu obuku i poseduju validnu potvrdu o sposobnosti za rad u izbornim komisijama i biračkim odborima. Dakle, nema improvizacije, nema nestručnosti, već se do tančina uređuje kapacitet izborne administracije. I to je upravo ono što je ODIHR tražio - rekla je ona.
Kako je rekla, Srbija je to prihvatila i sprovodi, ne deklarativno, ne kroz političke pamflete, već kroz konkretne zakonske norme.
- I sada dolazimo do suštine političkog licemerja dela opozicije. Godinama slušamo priče o izbornim uslovima, o preporukama ODIHR-a, o potrebi za uređenjem sistema. Kada država te preporuke sprovede, onda više nije problem administracija, nije problem kontrola, nije problem obuka, nije problem procedura. Onda ođednom postaje problem nešto drugo - rekla je Vranješ.
Ona je navela da građani danas mogu da vide "fantomske studentske liste", bez političke odgovornosti, bez jasnog nosioca, bez imena i prezimena onih koji traže poverenje naroda i pokušaj da se iza navodnog studentskog aktivizma sakriju politički centri moći koji ne smeju da stanu pred građane svojim imenom i prezimenom.
- Srpska napredna stranka nema problem sa izborima, sa kontrolom, sa procedurama i sa preporukama međunarodnih institucija. Mi sve to prihvatamo i unapređujemo sistem, ali imamo problem sa političkom neodgovornošću i pokušajem da se građani dovedu u zabludu kroz anonimne i fantomske političke projekte - rekla je ona.
Poslanik Novog lica Srbije Miloš Parandilović tvrdio je da je vlast napravila, kako je rekao, "ratnu zonu" kada se održavaju lokalni i republički izbori.
Upitao je vlast da li Evropa treba da ih uči tome da je pravo glasa Ustavom zagarantovano i da je to svetinja u, kako je rekao, svakoj normalnoj demokratiji i normalnoj državi dodajući da je vlast nakon 15 godina shvatila da neko mora da im daje preporuke kako da poprave ono što su izazvali.
On je predsednika Aleksandra Vučića tokom izlaganja nazvao Muslonijem, zbog čega mu je predsednica parlamenta Ana Brnabić izrekla opomenu.
- Izričem vam, gospodine Parandiloviću, opomenu zato što predsednika Republike Srbije, legitimno izabranog glasovima skoro 2.300.000 građana nazivate Musolinijem. Pa kako da vam kažem, vi sve sami o sebi kažete, ali ne možete to da kažete u Narodnoj skupštini Republike Srbije bez opomene - rekla je Brnabić.
Potpredsednica Skupštine iz redova SVM Elvira Kovač je navela da bi izmenama zakona koje se dotiču zastupljenosti nacionalnih manjina cilj trebalo da bude da se izbegnu zloupotrebe i da se reši politička zastupljenost brojčano manjih nacionalnih manjina.
- Ustav i zakon nacionalnim manjinama ove zemlje obezbeđuju određena prava, kako individualna, tako i kolektivna, i to je svakako za pohvalu. Što se tiče političke zastupljenosti, postoje mere afirmativne akcije, kao što je registracija stranaka nacionalnih manjina, za čiju registraciju je potreban jedan manji broj potpisa, 1.000 potpisa, kao i prilikom predaje liste nacionalnih manjina, sada je već smanjeno sa 10.000 na 5.000 potpisa - rekla je Kovač.
Navela je da će SVM podržati izmene zakona koje se tiču izbornih lista nacionalnoh manjina, ali je navela da su čvrstog stava da je neophodno voditi računa da se ne zloupotrebljava, kako kaže, dobar sistem predstavljanja nacionalnih manjina.
Poslanik Jedinstvene Srbije Nenad Filipović je ocenio da će predloženi zakoni unaprediti izborni sistem i naveo je da je važno što se uvode ozbiljnije obuke i sertifikacija članova biračkih odbora.
- Obučeni ljudi znače manje propusta, manje spornih situacija i veću sigurnost u ceo izborni proces. Ako u biračkom odboru imate ljude, ljude, koji znaju svoj posao, velika je verovatnoća da će regularnost izbora biti visoka. Zapisnik sa biračkog mesta će uraditi ljudi koji znaju svoj posao, izbrojani glasovi će biti validni i svaka stranka će imati upravo onoliko glasova koliko je za nju i glasalo - rekao je Filipović.
Poslanica SNS-a Vesna Nedović je istakla da je odgovornost svakog zakonodavca da izborni sistem bude što čvršći, čistiji i transparentniji.
- Upravo zato ove izmene zakona imaju jasnu, konkretnu i sistemsku težinu. One uvode obavezne i standardizovane obuke za članove biračkih odbora i izbornih komisija, kako bi svaki učesnik procesa bio obučen, odgovoran i profesionalan. One pooštravaju kaznenu politiku za izborne nepravilnosti, jer izborni proces ne sme biti prostor za zloupotrebe - ocenila je Nedović.
Navela je da izmene uvode veći stepen transparentnosti rada izbornih organa, kako bi svaki korak bio vidljiv i proverljiv, kao i da jačaju nadzorne mehanizme i kontrolu da bi se sprečile bilo kakve sumnje u regularnost procesa.
- One u potpunosti uvažavaju preporuke ODIHR-a, čime Srbija pokazuje spremnost da svoj izborni sistem podiže na najviši evropsko-demokratski nivo - rekla je Nedović.
Bakarec postavio pitanje o političaru Đokiću
Poslanik SNS-a Nebojša Bakarec upitao je nadležno tužilaštvo da li su preduzeli bilo kakvu radnju u vezi toga što je rektor BU Vladan Đokić u sukobu interesa, podsećajući da je javno saopštio da je potpisao saglasnost da bude na "studentskoj blokaderskoj listi" za parlamentarne izbore, čime je, kako kaže Bakarec, Đokić prekršio odredbe Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o univerzitetu koji izričito zabranjuju i ne dozvoljavaju političko, stranačko ili versko organizovanje ili delovanje na fakultetu i univerzitetima.
- Pitam nadležno tužilaštvo da li su preduzeli bilo kakve radnje u vezi činjenice da je političar Vladan Đokić i njegov prorektor Bojović, da su tokom 2025. nezakonito pretvorili zgrade Beogradskog rektorata državnih univerziteta i fakulteta u prostorije svoje neregistrovane političke partije 'Studentska lista', studenti u blokadi čime su prekršili odredbe ova dva zakona - rekao je Bakarec.
Upitao je nadležno tužilaštvo i dokle je stigla istraga o smrti studentkinje Filozofskog fakulteta, a MDULS je pitao da li se u registru političkih stranaka nalazi stranka "Studentska lista" ili stranka "Studenti u blokadi" i da li je u toku registracija iste.
Pitanja vladi i državnim organima
Poslanici Skupštine Srbije na početku današnje sednice, na kojoj se nastavlja rasprava o setu izbornih zakona, otvorili su i niz pitanja upućenih predstavnicima vlade i državnih institucija. Diskusija je obuhvatila teme iz izveštaja Narodne banke Srbije, planove za izgradnju data centra u okolini Dimitrovgrada, kao i pitanje takozvanih “penala” za raniji odlazak u penziju.
Poslanik Saveza vojvođanskih Mađara Akoš Ujhelji osvrnuo se na najnoviji izveštaj NBS, ocenjujući da je finansijska stabilnost na čvrstim osnovama, uz pitanje da li je u planu smanjenje stope obavezne rezerve banaka. Kako je naveo, takva mera bi, prema njegovim rečima, mogla da poveća likvidnost i olakša kreditiranje privrede i građana.
Poslanik Ekološkog ustanka Dragan Jonić pitao je Ministarstvo za zaštitu životne sredine o navodnim planovima za izgradnju data centra na području Dimitrovgrada, u blizini Smilovskih jezera. On je naveo da bi investicija mogla da obuhvati poljoprivredno zemljište i istakao pitanja potrošnje vode i električne energije za takav objekat.
Poslanik poslaničke grupe Radnička partija – Ruska stranka – Ujedinjena seljačka stranka Milija Miletić ukazao je na inicijativu kojom bi se ukinuli penali za prevremeni odlazak u penziju za osobe sa punim radnim stažom. On je pitao nadležno ministarstvo da li postoji mogućnost da se promeni postojeća praksa za građane koji su radili više od četiri decenije.
Počela sednica skupštine
U Skupštini Srbije počela je današnja sednica na kojoj poslanici razmatraju set izmena i dopuna izbornih zakona.
Sednicom predsedava predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić, a u sali je prisutno 104 narodnih poslanika, čime su ispunjeni uslovi za rad parlamenta. Zasedanje se odvija u Beogradu u redovnom skupštinskom terminu.
Na početku poslanici postavljaju pitanja vladi i državnim organima.
Dnevni red
Na dnevnom redu sednice su dopuna Zakona o izboru predsednika, izmene i dopune Zakona o izboru narodnih poslanika, izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima i izmene i dopune Zakona o ustavnom sudu.
Ključna novina u ovim zakonima je to što će jedan birač moći da podrži više od jedne liste.
Takođe, članovi biračkih odbora, opštinskih i drugih izbornih komisija moraće da prođu obuku koju organizuje Republička izborna komisija, a nakon obuke dobijaće sertfikate koji će važiti tri godine.
O ovim predlozima zakona održana su četiri javna slušanja na kojima su učestvovali predstavnici međunarodnih organizacija, strukovnih udruženja, profesori Pravnog fakulteta, kao i predstavnici Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.
Kurir.rs/RTS